Financijska abeceda

Z

Zlatna poluga

Zlatni standard

Zlatnik

Zlato

Zlatna poluga (Bullion bar)

To je osnovna jedinica trgovanja na tržištu zlata. Svaka pojedina zlatna poluga kojim se trguje na tržištu zlata mora imati serijski broj, godinu proizvodnje, pečat priznate tvrtke za obradu metala te označenu čistoću. Pritom sve oznake moraju biti zlarne poluge.

Zlatni standard

Zlatni standard nacionalne su države dugo osiguravale tako da su u svojim nacionalnim bankama čuvale zlatne rezerve i zato je taj sustav poznat pod nazivom zlatni standard. Valute u obliku kovanica i fiduciarnog papirnatog novca, bilo je moguće zamijeniti za zlato po unaprijed određenom nepromjenjivom odnosu. Velika Britanija je prva država koja je uvela zlatni standard. 1717. godine sir Isaac Newton odredio je tečaj razmjene između funte i zlate u iznosu od 3,811 funti sterlinga za uncu zlata. (Britanska funta je bila funta srebra.)

Zlatnik (Bullion coin)

Zlatna investicijska kovanica koja je istovremeno i platno sredstvo. Njegova cijena na tržištu ovisi o udjelu zlata i ne od nominalne vrijednosti zapisane na njemu.

Zlato

Oznaka metala u periodnom sustavu elemenata poznata kao Au ili zlato. Osobina zlata je iznimna provodljivost topline i električnog toka. Skoro u potpunosti odbija infracrveno svjetlo. Zbog velike otpornosti na bakterije koristi se u medicini i filtrirnim sustavima za pročišćavanje vode i zraka. Zlato ima visoku gostoćo – 19,3 g/cm³ – i skoro je 20 puta teže od vode. Zlatna kocka veličine 10 cm³, teška je 193 g. Ako bi do sada u povijesti iskopano zlato složili na jedno mjesto to bi bila kocka dužine svake stranice od 20,9 m. Zlato je zbog svoje homogenosti neuništivo i zato još i danas postoji u različitim oblicima, najčešće u sefovima banaka kao zlatna rezerva država.

Pečat čistoće zlatnih poluga