Newsletter predstavlja pregled financijskih vijesti, stanje investicija i druge financijske zanimljivosti te pruža uvid u informacije koje su vam potrebne za upravljanje novcem u svim gospodarskim situacijama.

Stopa inflacije u eurozoni u siječnju je smanjena na 2,8 posto na godišnjoj razini, prema prvoj procjeni Europskog statističkog ureda. Prema prvoj brzoj procjeni Eurostata, statističkog ureda Europske unije, očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u siječnju 2024. biti 2,8 posto, što je manje nego u prosincu, kada je iznosila 2,9 posto.

Pritom se javlja jedan od najvećih nesporazuma oko inflacije. “Zašto cijene i dalje rastu ako inflacija pada?” Proces smanjivanja stope inflacije naziva se dezinflacija, ali još uvijek imamo INFLACIJA. Čak i ako imamo dezinflaciju, važno je istaknuti da cijene i dalje RASTE. Trebat će vam razdoblje DEFLACIJE da cijene padnu.

U idućoj godini na naplatu će stići rekordnih 8,9 trilijuna dolara (8900 milijardi) državnog duga SAD-a. Istodobno, proračunski deficit SAD-a procjenjuje se na 1,4 trilijuna dolara u 2024. godini. To znači da će netko morati kupiti toliki iznos američkog duga putem američkih obveznica. U međuvremenu se očekuje da će Fed početi snižavati kamatne stope, što će kupnju ovih obveznica učiniti još manje privlačnom.

Je li zlato dugoročno rješenje?

Da je zlato dugoročno rješenje valutnih problema pokazuju i donji grafikoni cijena zlata u odnosu na najvažnije svjetske valute između 2000.-2024.

Inflacija između 1966. i 1981. godine proizašla je iz takve monetarne politike, gdje se novčana masa M2 tog razdoblja povećala čak 3 puta. Ponuda M2 odnosi se na jedan od monetarnih agregata u gospodarstvu, koji uključuje gotovinu i kratkoročne financijske instrumente. Unatoč rastućoj inflaciji, kreatori politike u SAD-u nastavili su povećavati novčanu ponudu M2, što je pogoršalo situaciju do danas.

Sjećate li se nedavnog, rekordnog tiskanja novca za izlazak iz “korona” krize i osiguranje likvidnosti gospodarstava? Količina novca je u tom razdoblju porasla za 40%.

Kako bi onda monetarne valute trebale biti uspješni čuvari vrijednosti?

Kao što svi znamo, u posljednje dvije godine svjedočimo restriktivnoj i restriktivnoj politici središnjih banaka s dizanjem kamata i na kraju, smanjenjem novčane mase M2. Ali s obzirom na sva ova povećanja ponude i količine tiskanog novca… Koliko su Federalne rezerve uspjele smanjiti ovaj novčani agregat M2 između 2021.-2023.? Nećete vjerovati… Samo za dobrih 3%.

Na prikazu ispod možete vidjeti da se u posljednje 64 godine samo povećavao. Kako bi onda monetarne valute trebale biti uspješni čuvari vrijednosti?

Povećanje količine novca u optjecaju vrlo negativno utječe na kupovnu moć našeg novca. To će se također jasno vidjeti u budućnosti, posebno kroz cijenu zlata. Usporedimo li zlato s M2 u posljednje 43 godine, ponovno nalazimo zanimljiv obrazac u njihovom odnosu, u ovom slučaju obrnutu asimetriju. S trenutnim iznosom M2 i ponavljanjem omjera iz 2012., danas bi cijena zlata trebala biti oko 4000 dolara, a čak 2x veća kada se ponovi omjer iz 1980. godine.

Ne znam ili ne želim zamišljati koliko bi valute bile “bezvrijedne” u takvim vremenima. Uz eksponencijalno rastuće dugove zemalja i naznačeno uvođenje CBDC valuta (digitalne valute središnjih banaka), čini se da su države i središnje banke dobro svjesne loših izgleda za tzv. “fiat” valuta.

Tko kupuje zlato?

Središnje banke vrlo dosljedno kupuju zlato od 2010. godine, nakupivši za to vrijeme više od 7800 tona. Više od četvrtine zlata otkupljeno je u posljednje dvije godine.

Kineski CSI 300 (indeks dionica dizajniran za praćenje učinka 300 najvećih dionica kojima se trguje na burzi u Šangaju i burzi u Shenzhenu) pao je za više od petine u protekloj godini, dok je vrijednost prodaje novih kuća između najvećih developera u zemlji pao je za 35 posto u prosincu u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Vir: Barchart

Kineski ulagači i kućanstva kupovali su zlato kao sigurno utočište od kaosa na lokalnim tržištima nekretnina i dionicama, što je pomoglo u održavanju rekordnih sigurnih cijena zlata.

Kina je bila glavna svjetla točka na globalnoj razini u smislu kupnje zlatnog nakita i tokova ulaganja u 2023., prema tromjesečnom izvješću Svjetskog vijeća za zlato. Do toga je došlo nakon što su lokalna tržišta nekretnina, dionica i valuta razočarana nakon izlaska zemlje iz mjera zabrane pandemije Covid-19.

Zajedno s “vrućom” potražnjom središnjih banaka, kineska potražnja pomogla je pogurati cijenu zlata na rekordno visoku razinu prošlog mjeseca i održati je iznad 2000 dolara za uncu ove godine, prema izvješću WGC-a.

Kineska investicijska potražnja za zlatom – uključujući poluge i kovanice – porasla je 28 posto na 280 tona, uvelike nadoknađujući strm pad u Europi. Potrošnja zlatnog nakita u zemlji porasla je 10 posto na 630 tona prošle godine, unatoč nepromijenjenoj globalnoj potražnji.

Newsletter “Financijski pregled i zanimljivost” ne predstavlja uslugu investicijskog savjetovanja. Njegov sadržaj ne predstavlja preporuke za kupnju niti ponude za kupnju, već je namijenjen informiranju javnosti o kretanjima na financijskom području. Za bila kakve savjete i informacije koje trebate u ovom pravcu molimo da se obratite svom financijskom konultantu.