Newsletter predstavlja pregled financijskih vijesti, stanje investicija i druge financijske zanimljivosti te pruža uvid u informacije koje su vam potrebne za upravljanje novcem u svim gospodarskim situacijama.

U Sloveniji još uvijek ne znamo dovoljno o negativnim učincima inflacije i, s druge strane, o alternativama za zaštitu imovine kao što je ulaganje u zlato.

Zašto?

✔ Slovenske banke su krajem prosinca 2023. imale ukupno 27,07 mlrd. u domaćoj i stranoj valuti. depoziti u eurima.

✔ U eurima Slovenci u bankama imaju 26,59 mlrd. eura, od čega 22,29 mlrd. depoziti po viđenju u eurima.

Kupovna moć novca presušuje brže nego što možemo zamisliti. Osobito u razdoblju od 2020. do 2022. količina novca je strahovito porasla, što je dodatno utjecalo na inflaciju. I od 2000. do 2020. godine vidljiv je pad kupovne moći eura, i to za čak 40%, iako smo živjeli u razdobljima prilično umjerene inflacije. Ostvare li se prognoze o natprosječnoj inflaciji u idućem desetljeću, možemo se itekako zabrinuti za kupovnu moć novca u bankama.

Ljudi ostavljaju većinu svog novca po strani kako bi im osigurali likvidnost.

Zar stvarno nema alternative ili komplementarna ulaganja koja donose likvidnost, sigurnost, jednostavnost ulaganja beskamatnih bankovnih depozita?

Potrošačke cijene ponovno su skočile početkom godine, smanjujući izglede za prijevremeno smanjenje kamatnih stopa od strane američke središnje banke Fed. To bi moglo utjecati na cijelo financijsko tržište diljem svijeta. Kako? Kako se zasad čini, želi pričekati negativne učinke dosadašnjih dizanja kamata, koji će se očitovati u porastu nezaposlenosti, problemima u poslovanju… Unatoč činjenici da gospodarstvo vidljivo propada, financijska tržišta to ne žele prihvatiti i priklanjaju se tvrtkama koje trenutno “dobro” posluju. Jedna od takvih kompanija je Nvidia. Nvidia je sada četvrta najvrednija javna kompanija na svijetu, vrijedna 1,84 trilijuna dolara. Nedavno je Nvidia premašila i Google i Amazon po tržišnoj kapitalizaciji po prvi put u povijesti. Od 1. siječnja Nvidia je službeno dodala 650 milijardi dolara svojoj tržišnoj kapitalizaciji. To je više od ukupne vrijednosti Tesle u manje od 6 tjedana.

No, sve se više govori o netržišnim neravnotežama. NVIDIA je sada veća od cijelog energetskog sektora. Ima li to smisla?

Trebaju nam sirovine za izradu čipova i sklopova, zar ne?

Pritom se treba realno zapitati mogu li tehnološke tvrtke poslovati samostalno, bez tvrtki koje čine energetski sektor (rudarske tvrtke)? Trebaju nam sirovine za izradu čipova i sklopova, zar ne?

Dobro znamo da se povijest ne ponavlja, već se “rimuje”. Neke se paralele mogu povući i usporedbom kretanja vrijednosti Invidije i Cisca od 2000. godine. Može li se slična priča ponoviti?

Ako bi se opet dogodio preokret u odnosu između “opipljivih” resursa (sirovina) i “neopipljivih” resursa (tehnologija i dionice), onda se pred našim očima ponovno odvija priča koju smo već vidjeli. Srebro je dobilo prosječno 413% u vrijeme takvih preokreta tijekom posljednja tri ciklusa smanjenja stopa Fed-a.

U prošlim razdobljima ključni razlog potresa bio je “transfer” energije i “ponovno uzdizanje” sirovinskog sektora koji se uvijek iznova povlači po strani dok ne bude prekasno. Ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda napisali su u posljednjem broju časopisa Finance & Development (F&D) da bi “utrka” za osiguravanjem strateških metala poput bakra, kobalta, litija i nikla mogla dodatno povećati cjenovni pritisak i povećati troškove prijelaza na klimatska neutralnost.. Potražnja za litijem mogla bi se povećati više od 5x do 2030.

Newsletter “Financijski pregled i zanimljivost” ne predstavlja uslugu investicijskog savjetovanja. Njegov sadržaj ne predstavlja preporuke za kupnju niti ponude za kupnju, već je namijenjen informiranju javnosti o kretanjima na financijskom području. Za bila kakve savjete i informacije koje trebate u ovom pravcu molimo da se obratite svom financijskom konultantu.