Jesu li postupci središnjih banaka razlog kupnje zlata?

Podijeli:

 

Slijed događaja koji eskalira od početka pandemije koronavirusa, geopolitička trvenja i ponovna financijska kriza snažno utječu na naše živote i odnose. Snažan utjecaj osjeća se i u našem odnosu prema imovini koja u vrijeme inflacije gubi stvarnu vrijednost. Prelazak na sigurnija ulaganja kao što je zlato logična je posljedica prošlih događaja i događaja koji dolaze. Središnje banke već duže vrijeme intenzivno se pripremaju za te uvjete, pa tako i kupnjom zlata.

 

Važni događaji iz 2020

Pogledajmo ključne događaje koji su se dogodili u protekle tri godine:

 

  1. Najveća pandemija u 100 godina.
  2. Rekordni obujam globalnog financijskog “poticaja” u iznosu od 11.000 milijardi američkih dolara.
  3. Najveće povećanje stope u povijesti.
  4. Najveća inflacija u više od 40 godina.
  5. Ekstremna volatilnost cijena energije.
  6. Najteže pronaći nekretninu u povijesti.
  7. i 3. najveća propast banke u povijesti SAD-a.

 

Čini se da stvari eskaliraju i u 2023. Nestalnost i neizvjesnost postale su nova “normalnost” i dio naše svakodnevice. S obzirom na aktualna događanja iznimno je bitan mentalni skok u potrazi za zaštitom imovine koji mora zamijeniti pohlepu koja se u prošlosti “bogatila” na financijskim tržištima. Novac koji nam je “velikodušno” dat u obliku financijske pomoći od pandemije sada se naveliko i “izravno” iz naših ruku otima s tržišta.

 

Opet problemi s bankarskim sustavom?

U posljednje vrijeme počeli su se nizati događaji koji su (ponovno) posijali u ljude sjeme sumnje u “vitalnost” američkog i europskog bankarskog sustava. Ukupna bilanca američke središnje banke (FED) porasla je za gotovo 400 milijardi USD u razdoblju od 2 tjedna u mjesecu ožujku. Time je FED u 14 dana za više od 50% poništio sav “napor” kvantitativnog stezanja koji je prethodno provodio gotovo 300 dana.

 

Što se zapravo dogodilo? Povećanje bilance uzrokovalo je nagli kolaps triju američkih banaka i “natjeralo” komercijalne banke da počnu uzimati kratkoročne kredite od središnje banke za rješavanje nelikvidnosti. Brzo “ispuštanje” novca FED-a spriječilo je nagli kolaps nekih manjih banaka koje su se zbog viših kamata i inverzne krivulje obveznica našle u problemima. Razlog leži u činjenici da FED nastoji smanjiti inflaciju intenzivnim dizanjem kamatnih stopa, a istovremeno “ispuštanjem” likvidnosti iz sustava prodajom obveznica. To je nedavno izazvalo šok likvidnosti, koji je Fed riješio otkupom obveznica od financijskih institucija. Postavlja se pitanje koliki će biti intenzitet te aktivnosti u budućnosti, njezin utjecaj na američki dolar i globalno povjerenje ljudi u postojeći bankarski sustav. Kao zanimljivost… Prema informacijama Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) iz SAD-a, propast banke Silicijske doline procjenjuje se na 20 milijardi američkih dolara i jedna je od najskupljih propasti banaka u povijesti sad.

 

Naravno, ni u Europi nije sve mirno. U posljednjih pet mjeseci iz banaka u eurozoni povučeno je 214 milijardi eura. To je 1,5% od ukupnog iznosa od 14.000 milijardi eura koje drže banke u eurozoni. Zadatak banaka je smiriti stvari i uvjeriti ljude u svoju kapitalnu adekvatnost. No, usprkos svemu, s obzirom na prošla događanja, možemo biti sigurni da ćemo o bankarskim problemima u budućnosti čuti više, a time će, naravno, pasti i povjerenje ljudi u postojeći monetarni sustav, u sustav temeljen na dugovima.

 

Središnje banke kupuju zlato od 2008. Što je s nama?

 

Uz sve probleme u financijskim sustavima, vrlo je zanimljivo da su mnoge središnje banke vrlo brzo nakon posljednje financijske krize 2007./2008. ponovno počele kupovati zlato. S obzirom na to da najveće središnje banke imaju značajne poluge utjecaja na funkcioniranje gospodarstava diljem svijeta, tradicionalno bismo im se također mogli obratiti za savjet, ali usvojiti sljedeću strategiju: “Ne slušajte njihove riječi, već gledajte njihova djela.”

Intenzitet otkupa zlata središnjih banaka raste posljednjih godina, a rekordni otkupi zabilježeni su 2022. godine kada su kupili najviše zlata od 1967. godine. Kupili su 1.136 tona zlata, a obujam otkupa premašuje otkupe iz 2021. za 152. %.ne proklamiraju i općenito ne savjetuju, ali djela su neosporna.

 

Kina i Rusija su rekorderi u nabavci zlata

U 2023. godini zlato postaje vrlo zanimljivo za jednu od ključnih zemalja svijeta, a to su Kina i Rusija. Navedene zemlje svijetu jasno poručuju “čvrstoću” svoje integracije i partnerstva, praktički na svim područjima. Čak 2/3 njihovog trgovinskog prometa već je u ruskim rubljama i kineskim juanima, a osvajaju zemlje Latinske Amerike, Afrike i Azije. Svi možemo vidjeti ekonomsku snagu koja raste u tim zemljama, a to je posebno vidljivo u njihovoj kupnji zlata.

Rusija je kupila 1 milijun unci (31 tona) zlata nakon invazije na Ukrajinu 2022. U veljači 2022. imao je 73,9 milijuna unci, a u ožujku 2023. već 74,9 milijuna unci, u vrijednosti od 135,6 milijardi američkih dolara. Povećanje ruskih rezervi od 31 tone čini se vrlo velikim, s obzirom na to da su mnogi analitičari ranije raspravljali o tome koliko će zlata Rusija biti prisiljena prodati kako bi pokrila svoj proračunski deficit. Ali to se (još) nije dogodilo.

S druge strane, Kina je u spomenutom jednogodišnjem razdoblju “službeno” kupila još više zlata, čak 100 tona. Povećali su svoje službene rezerve zlata s 1950 tona na 2050 tona u 4 uzastopna mjeseca do veljače 2023. Iako ove brojke pokazuju samo službene kupnje Kine putem službenog uvoza, ne smijemo zanemariti koliko svjetskog zlata ulazi u Kinu preko države Hong Kong i koliko zlata ostaje u Kini, dobivenog procesom rudarenja. Kina je najveći svjetski proizvođač zlata.

Posebno šokantne podatke donosi donja tablica kupnje zlata između 1999. i 2021. Kupnje središnjih banaka Rusije i Kine u tom razdoblju činile su 51% svih kupnji zlata svjetskih središnjih banaka. Pritom su ostale “konkurente” ostavili daleko iza sebe. Najbliža zemlja “zapadnog svijeta” bila je Poljska, ali je obujam kineske kupovine bio čak 14 puta veći od poljskog.

 

 

Slika 2: Najveće kupnje zlata središnjih banaka između 1999. i 2021., po zemljama.

 

 

Zajednička suradnja Rusije, Kine i ostalih zemalja, koje spaja spomenuta “glad” za zlatom, jasno govori da zemlje žele poboljšati “kvalitetu” svojih deviznih rezervi, odmaknuti se od dolara i zaštititi svoje valute. sa zlatom.

Dedolarizacija je u punom jeku, a zlato također igra važnu i presudnu ulogu u tome. U 70-im godinama prošlog stoljeća globalne rezerve zemalja u zlatu predstavljale su više od 70% ukupne imovine. Danas imovina u zlatu predstavlja nešto manje od 20%. S obzirom na trend koji doživljavamo posljednjih godina i sve teža inflatorna vremena, kojima se pridružuju i druge neizvjesnosti, postotak zlatnih rezervi bi mogao ponovno i snažno porasti. Prema podacima koji su nam dostupni, zlato se nedvojbeno vraća kao imovina središnje banke i igrat će veliku ulogu u zaštiti valuta.

Navedeno je ujedno i pouka svima nama da razmislimo i o povećanju rezervi u zlatu jer to od nas zahtijeva trenutna situacija i važnost zaštite imovine. Ako se središnjim bankama ovo čini razumnim i važnim, zašto ne bi bilo razumno i za dio naše imovine i portfelja. Na kraju bih se još jednom zaustavio na sugestiji da je kod financijskih institucija i donositelja odluka bolje promatrati njihove postupke i ono što sami rade nego njihove riječi. Ako možemo zaključiti po postupanju središnjih banaka, onda je to dodatni razlog da ste i vi “zaštićeni” zlatom za buduće neizvjesno razdoblje. 

 

Štedite u plemenitim metalima – obratite se s povjerenjem našem timu – Sanela Dropulić mail: sanela.dropulic@valores.si & Iris Addaline iris.addaline@valores.si ili na broj mobitela + 385 (0) 91 39 29 438

Podijeli:

About The Author

Pročitajte također

Kupnja i prodaja plemenitih metala

Jednostavno kupujte i prodajte plemenite metale po najpovoljnim cijenama na tržištu

Plan štednje Valores

Pristupite svijetu plemenitih metala s fakultativnim iznosima od 50 € naviše pa sve do svojih ciljeva

Kupnja i prodaja plemenitih metala

Jednostavno kupujte i prodajte plemenite metale po najpovoljnim cijenama na tržištu

Plan štednje Valores

Pristupite svijetu plemenitih metala s fakultativnim iznosima od 50 € naviše pa sve do svojih ciljeva