Najvažniji čimbenici za podizanje cijene zlata i srebra i u budućnosti

Podijeli:

Rizik da će se imovina ljudi smanjiti za više od 50% u idućih 5-7 godina danas je vjerojatno veći nego ikad prije u povijesti. Trenutno se kod investitora osjeća izuzetna pohlepa i potraga za nadprosječnim rastom, ali cikličnost perioda iz povijesti pokazuje da takvim periodima slijede periodi kada pohlepu zamijeni strah i kada se potraga za “velikim” povratima zamjeni potragom za zaštitom i očuvanjem imovine.

I ne samo to… U takvim vremenima “opipljive”, materijalne investicije ponovno preuzimaju inicijativu, slično kao na početku ovog tisućljeća. Izuzetno je vjerojatan scenarij ponovnog uzleta ciklusa sirovina ili velike promjene u odnosu između sirovina i dionica. Sudjelovanje u sektoru sirovina u ciklusima sirovina stoga je izuzetno važno, što dokazuju i cijene zlata i srebra kroz vrijeme. Ali koji su razlozi i faktori zbog kojih investitori žele ulagati u zlato i srebro?

 

1. Globalna ekonomska slika: pesimizam ili optimizam?

Američko tržište dionica prema mnogim pokazateljima snažno je precijenjeno, i to zbog nekoliko tehnoloških dionica koje su poticale rast burzovnih indeksa. Jesmo li zbog nedavnih zaoštravanja monetarne politike centralnih banaka pred ulaskom u “novo” razdoblje? Hoće li se optimizam zamijeniti pesimizmom?

Ozbiljnost situacije će određivati sljedeći trendovi:

  • Geopolitičke napetosti i ratovi.
  • Ponovni porast inflacije.
  • Rastući dugovi država i proračunski manjkovi.
  • Kretanje valuta prema daljnjem devalviranju.
  • “Razdor” između Istoka – država BRICS-a i Zapada.

S intenziviranjem takvih događaja, investitori počinju izbjegavati pohlepu i masovnije se okreću sigurnijim investicijama poput zlata kako bi sačuvali svoju imovinu. Uz to, dobro je pitanje kakav spektar sigurnih investicija uopće preostaje investitorima.

2. Zadužen svijet

Sve oko nas je zaduženo, trošak duga trenutno je na najvišoj mogućoj razini. Posljedice toga već se pokazuju u gospodarstvima i kućanstvima. U ovakvim vremenima trebamo biti svjesni naših rješenja za dug koji se stvara u pozadini, jer ga u konačnici “plaćamo” mi kroz gubitak kupovne moći našeg novca.

Za prvih 10.000 milijardi američkih dolara duga, SAD-u je trebalo 232 godine, za posljednjih 1.000 milijardi “samo” 100 dana. Američki federalni dug se od 1980. godine prosječno udvostručava svakih 8 godina. S obzirom na stanje američkih financija, vjerojatno je da će se dug odsad povećavati “super” eksponencijalno, federalni dug SAD-a u vrijednosti od 100.000 milijardi američkih dolara bit će dostignut prije 2036. To predviđa trenutni trend udvostručenja duga svakih 8 godina. Svi imperiji, bez iznimke, propadaju, isto vrijedi i za sve fiat valute. Jesu li iza toga već pripremljeni novi “projekti” središnjih banaka nazvani “Digitalne valute središnjih banaka”?

 

Slika 1: Američki dug tijekom vremena

Izvor: Strategas

 

Samo jedna valuta sjaji već više od 3000 godina, a to je zlato. Zlato trenutno čini više od 0,5% svih globalnih financijskih sredstava. Godine 1960., zlato je činilo 5% sredstava, a 1980. godine, kada je cijena zlata dosegnula vrhunac od 850 dolara, činilo je 2,7%. Unatoč naporima međunarodnih financijskih krugova da smanje ulogu zlata, u periodima poput današnjeg, uvijek postaje sigurno utočište. Ne samo sigurno utočište, već i investicija s nadprosječnim povratom, jer sudionici traže sigurno i pouzdano utočište.

 

3. Zlato – Zaštita od devalvacije valuta

Još je francuski filozof Voltaire 1727. godine rekao da se svaka valuta uvijek vraća svojoj pravoj vrijednosti – vrijednosti NULA. Možda nismo dovoljno svjesni da sve monetarne valute imaju svoj vijek trajanja i da se temelje na dugovima. Što duže zadržavamo određenu valutu, to više gubi svoju vrijednost u usporedbi s opipljivim vrstama investicija. U tom smislu posebno možemo istaknuti nekretnine, zlato i srebro kroz njihovu povijesnu usporedbu.

Jeste li se ikada zapitali zašto bismo držali papirnati novac na dugi rok ako za njega svaki dan dobivamo manje? Devalvacija valute može se dogoditi i u kratkom roku. U prvom tjednu ožujka 2024. godine, odjeknula je vijest da je Egipat devalvirao svoju valutu za otprilike 35%, nakon čega je uslijedio značajan porast kamatnih stopa usred najgore gospodarske krize u zemlji u desetljećima. Ne trebamo velike “krize” da bismo izgubili bogatstvo; dovoljan je pogled na našu najvažniju valutu, euro. Od osnutka 1999. godine, euro je u usporedbi sa zlatom izgubio više od 87% svoje vrijednosti. Godine 1999., za 1 EUR moglo se dobiti 124 mg zlata, danas samo 15,6 mg zlata.

Slika 2: Miligram zlata za 1 EUR

Izvor: Incrementum

Još jedan primjer gubitka kupovne moći valuta

U posljednjih 15 godina, zlato izraženo u eurima doživjelo je samo jedan značajan pad, označavajući kraj desetljeće dugog trenda robe između 2001. i 2012. Iz tog je pogleda bio potpuno očekivan događaj. Međutim, kada pogledamo prosječni rast u eurskoj valuti, otkrivamo da euro dugoročno postojano gubi svoju vrijednost u usporedbi sa zlatom, oko 8% godišnje. Iz tog aspekta, on predstavlja pravu zaštitu od gubitka kupovne moći bogatstva, posebno na dugi rok. Naravno, to se može primijetiti i na kratki rok. U razdobljima svih vrsta neizvjesnosti, kao što smo danas svjedoci, podsjećaju nas godine 2009., 2010., 2011. i 2019. s nadprosječnim rastom.

Slika 3: Prinos zlata u različitim valutama

Izvor: Goldprice.org

4. Kineska glad za zlatom

Čini se da Kina već dugo zna kako se barem djelomično “zaštititi” od utjecaja rastućeg duga generiranog na Zapadu. Podaci Svjetskog vijeća za zlato (WGC) za zlato pokazuju da je kineska središnja banka prošle godine dodala 225 tona zlata u svoje rezerve, čime je ukupna količina zlata dostigla 2.235 tona. Intenzivno kupovanje zlata u Kini moglo bi biti dio šireg globalnog trenda “de-dolarizacije”, u kojem mnoge zemlje koje nisu strateški povezane s SAD-om odustaju od ulaganja u dolar i time smanjuju svoju ovisnost o dolaru. Ovaj je trend posebno karakterističan za zemlje BRICS-a, kojima se u posljednje vrijeme pridružuje mnogo zemalja širom svijeta.

Zanimljiv je i “odljev” zlata iz Europe u Kinu. Švicarski izvozi u Kinu, koji obično ukazuju na kinesku potražnju za ovim plemenitim metalom, više su se nego udvostručili u siječnju u odnosu na prosinac, dosegnuvši 77,8 tona, dok su pošiljke u Hong Kong, prema podacima švicarske savezne uprave, povećane sedam puta na 44,6 tona.

 

Nije samo država Kina ta koja traži zlato, već i mnogi kineski pojedinci

Podaci WGC-a pokazuju da je potražnja potrošača za zlatom u Kini (u obliku nakita, kovanica i poluga) porasla za 16% u 2023. godini, pri čemu je potražnja za zlatnim nakitom porasla za 12%, a potražnja za polugama i kovanicama za 27%. Što potiče Kineze na kupovinu?

Kinezi masovno posežu za zlatom zbog rastućeg ekonomskog “pritiska” u zemlji. Mnogi Kinezi izgubili su vjeru u nekretnine i dionice, čije su vrijednosti nedavno padale. Utjecaj na rekordnu potražnju u siječnju i veljači također je bio potaknut prošlogodišnjim kineskim lunarnim novogodišnjim praznikom, kada Kinezi tradicionalno iskazuju poštovanje prema zlatu i uvjerenju da je zlato najbolji način čuvanja bogatstva.

Posebno je zanimljiva potražnja za zlatom od strane kineske generacije Z (rođeni 1995-2010), koja je snažno uključena u trenutni kineski “zlata groznica”. Među ovim mlađim kineskim potrošačima trend je kupnje malih zlatnih predmeta nazvanih “Guochao” (“kineski šik”). To je zlatni nakit koji izražava kinesku kulturu, tradiciju ili suvremene trendove na nacionalnoj razini. Mladi kupnjom iskazuju poštovanje prema zlatu, ali i prema kineskoj baštini i nacionalnom ponosu. “Zapadnoj” mladeži, koja se gubi unutar “identiteta” svih vrsta i traži brze zarade i rizike, to je potpuno strano.

 

Slika 4: Kineska zlatna groznica za kinesku novu godinu

Izvor: China Observer

5. Rekordna potražnja središnjih banaka

Jedan od najvažnijih čimbenika trenutne i buduće cijene zlata je potražnja središnjih banaka, koja čak ni na rekordnoj razini ne jenjava. Prošle su godine središnje banke zajedno kupile 1.037 tona zlata, što je tek malo manje nego 2022. Glavni pokretač kupnje u 2023. bila je diverzifikacija “deviznih” rezervi, likvidnost sredstava i geopolitičke brige u svijetu. Navedeni razlozi za kupnju ne jenjavaju ni u 2024. godini.

 

Slika 5: Kupnja zlata od strane središnjih banaka 2010-2023

Izvor: Metals Focus

 

Iako je brzina akumulacije zlata bila rekordna, središnje banke trenutno drže znatno manji udio zlata u usporedbi s povijesnim razinama. U kasnim sedamdesetim i ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća, ove su institucije držale čak do 75% svojih bilančnih sredstava u zlatu, dok danas taj udio iznosi manje od 20%. S obzirom na značajne svjetske razine duga, logično je očekivati da će središnje banke dati prednost poboljšanju kvalitete svojih međunarodnih rezervi radi stabilizacije monetarnih uvjeta.

 

Slika 6: Udio zlata u središnjim bankama

Izvor: Crescat

 

U vezi s tim važno je pitati se, ako postoje uvjerljivi razlozi za to da središnje banke ulažu u zlato, zar ne bi bilo dobro da i sami, pojedinci, osiguramo zaštitu i diversifikaciju svojih sredstava? I mi možemo biti svoja “središnja banka”.

Kakva će biti kupnja zlata od strane središnjih banaka u budućnosti? Prema anketi koju je provela organizacija WGC među predstavnicima 57 svjetskih središnjih banaka, 70% središnjih banaka iz ankete će nastaviti s kupnjom, što bi moglo dodatno vršiti pritisak na cijene zlata i ubuduće.

 

6. Razlika između cijene zlata i ETF fondova

Na tržištu zlata nedavno smo svjedočili vrlo rijetkom događaju ili anomaliji. Cijena zlata nije pratila prodajni pritisak – prodaje ETF fondova koji su “poduprti” zlatom. To je najveće odstupanje u posljednjih 20 godina trgovanja. To jasno pokazuje da zlato postiže nove najviše vrijednosti unatoč općem neodobravanju u SAD-u i “Zapadu” te očekivanjima strože monetarne politike iz SAD-a. Sve to potvrđuje već navedene razloge, da iza toga postoji iznimno traženje fizičkog zlata s “Istoka” i od strane središnjih banaka.

 

Slika 7: Cijena zlata i priljevi/odljevi ETF fondova na zlato

 

Izvor: Bloomberg

7. “Tehnička” slika ili analiza cijene srebra

Nedavno probijanje cijene srebra iznad 15-godišnjeg otpora na tromjesečnom grafikonu, govori nam da bi srebro konačno moglo ući u “galopirajući” rastući trend. Za srebro je karakteristično da uvijek kaska u rastu u usporedbi s zlatom, sve dok ne dostigne kritičnu točku ili ne dođe do značajnih promjena na tržištu koje potiču njegovu vrijednost. Kao što pokazuje, tome smo sada veoma blizu. To potvrđuje i izuzetno visok omjer između zlata i srebra, koji danas (14.3. 2024.) iznosi 1:88. U prošlosti smo već svjedočili izuzetno brzom padu tog omjera, što je značilo da je srebro počelo prestizati zlato u prihodima do trenutka kada je postalo “precijenjeno”. Od tog prekomjernog precijenjenosti srebra trenutno smo vrlo udaljeni.

 

Slika 8: Probijanje cijene srebra

Izvor: Crescat

Unatoč svim odličnim podacima na strani srebra koje smo pratili proteklih godina, cijena srebra do nedavno to nije opravdavala.

 

Jesmo li sada napokon došli do epiloga?

Rekordna razlika između potražnje i ponude srebra uskoro bi se mogla završiti, a njezin odraz možemo vidjeti na cijeni. Posebno šokantan mi je donji grafikon opadajuće proizvodnje srebra iz Meksika i Perua, dva najveća svjetska proizvođača srebra. Trenutna razina njihove proizvodnje je na najnižoj točki u posljednjih 14 godina. Ukupna proizvodnja sada je za 25% niža od najviših razina iz 2016. godine. Dok zlato doseže rekordne razine i pokreće novi rastući trend u plemenitim metalima, očekuje se značajan jaz između ponude i potražnje, što će nedvojbeno snažno povećati cijene srebra. Srebro nije metal koji gubi svoju uporabnu vrijednost, već spada među najvažnije sirovine svijeta, posebno važne za nove tehnologije i “zelenu” energiju.

 

Slika 9: Proizvodnja srebra u Meksiku i Peruu zajedno

Izvor: Crescat

 

Zaključak

S ovih 8 ključnih faktora koji će doprinijeti rastućim cijenama zlata i srebra i u budućnosti zaljučujemo našu analizu što se događa u ožujku s plemenitim metalima, lako bismo mogli dodati još nekoliko dodatnih. No, važnije je uopćeno osjetiti kako ovo vrijeme ne možemo zamisliti bez ulaganja u zlato i srebro. Ova ulaganja predstavljaju siguran način čuvanja vrijednosti. To posebno razumiju akteri koji kreiraju monetarnu politiku i narodi koji uče iz povijesti i njeguju tradiciju. S druge strane, oba investiranja donose potencijal koji stvaraju sirovine kao pokretač napretka naše civilizacije. Ako se radi o sirovini koja već više od desetljeća “čeka” na svoj potencijalni prikaz, kao što je slučaj srebrom, dodatni ili ključni razlog za ulaganje mogao bi se uskoro ostvariti.

Podijeli:

About The Author

Pročitajte također

Kupnja i prodaja plemenitih metala

Jednostavno kupujte i prodajte plemenite metale po najpovoljnim cijenama na tržištu

Plan štednje Valores

Pristupite svijetu plemenitih metala s fakultativnim iznosima od 50 € naviše pa sve do svojih ciljeva

Kupnja i prodaja plemenitih metala

Jednostavno kupujte i prodajte plemenite metale po najpovoljnim cijenama na tržištu

Plan štednje Valores

Pristupite svijetu plemenitih metala s fakultativnim iznosima od 50 € naviše pa sve do svojih ciljeva