Pred nama je još jedno cikličko kretanje kapitala? Prilika ili prijetnja vašem portfelju?
Kapital na financijskim tržištima nikad ne miruje, jer neprestano cirkulira između različitih vrsta ulaganja – od dionica, obveznica, nekretnina do roba poput zlata i srebra. S vremena na vrijeme, postoje velika, mega kretanja kapitala u kojima su dva velika “igrača” najvažnija: američko tržište dionica i roba. Povijest nam pokazuje da se u razdobljima opće ekonomske neravnoteže i društvenih potresa kapital često seli s tržišta dionica na robe, no kada se povrate optimizam i stabilnost, obično se vraća na tržišta dionica i u gospodarstvo. Navedeno može snažno odrediti uspješnost ulaganja i trajnost financijskog portfelja pojedinca. Gdje smo u ovom trenutku da budemo spremni?
Većina ljudi koji prate financijska, politička i društvena zbivanja općenito se slažu da pesimizam trenutno prevladava nad optimizmom. Kada se pesimizam počne širiti na tržištima, obično se investitori i štediše tradicionalno okreću sigurnijim i pouzdanijim investicijama. U mjeri u kojoj se pesimizam kombinira s dugoročnim ciklusima, uzrokuje golema kretanja kapitala. Ovakva ciklička kretanja kapitala u posljednjih 50 godina već smo vidjeli u razdoblju 70-ih i početkom 2000-ih, kada su makroekonomski uvjeti poticali investitore da traže sigurna utočišta i bježe od dionica prema robi ili u zlato. Danas, kada se svijet suočava s rastućom inflacijom, geopolitičkim rizicima i neizvjesnošću na financijskim tržištima, ponovno se postavlja pitanje: čeka li nas nova rotacija kapitala? Ovaj tekst istražuje zašto i kako dolazi do takvih rotacija i što to znači za nas investitore danas.
Što znači kretanje kapitala?
Kretanje kapitala odnosi se na rotaciju kapitala između različitih klasa ulaganja, ali uglavnom između dionica i roba. Ti su pomaci obično uzrokovani raznim ekonomskim i financijskim šokovima i promjenama u gospodarstvima, koja su dodatno opterećena prethodnom inflacijom, stanjem kamatnih stopa, monetarnom politikom, ali i geopolitičkim uvjetima. Ako dobro razmislimo o trenutnoj situaciji, ponovno kretanje kapitala ne bi nas trebalo iznenaditi, unatoč tome što mnogi na financijskim tržištima očekuju da ćemo izbjeći recesiju i doživjeti “meko” prizemljenje gospodarstava.
Vir: Envato
Recesija može biti uzrok rotacije kapitala
Prema trenutnoj situaciji u svijetu, najvjerojatniji je dolazak opće recesije u svijetu, što znači svojevrsno “resetiranje” ekonomija. Recesija igra ključnu ulogu u kretanju kapitala jer donosi razdoblja ekonomske nestabilnosti, smanjenog rasta i povećane neizvjesnosti. Tijekom recesije ulagači često traže sigurnije prilike za ulaganje jer poslovni prihodi opadaju, nezaposlenost počinje rasti, a rizici poslovnog neuspjeha značajno se povećavaju. Navedeno dovodi do kretanja kapitala iz rizičnih ulaganja, poput dionica, u manje rizične ili sigurne klase ulaganja, poput zlata ili srebra. Vjerujem da bi nedavni porast cijene zlata mogao potvrditi da se već približavamo tom pomaku. Ovaj potez mogao bi izazvati veći pad dionica, gdje bi zlato moglo preuzeti ulogu sigurnog utočišta, a kapital iz dionica bi se počeo prelijevati u zlato i druge plemenite metale. To bi stvorilo pritisak na dionička tržišta. Iako dionice još ne žele “sići” iz ciklusa rasta, a nada u “meko” prizemljenje ekonomija još uvijek “tinja”, čini se da zlato uzima maha.
Od 1960. godine svaka je recesija bila potaknuta šokom. Što pokazuje nedavna prošlost? Izvještava o naftnim šokovima, balonu nekretnina, balonu Dot-coma i pandemiji. Iz ovoga možemo zaključiti da obično postoji jasan razlog za ekonomski pad.
Što rotacija kapitala znači za vrijednost dionica i zlata?
Kada dođe do rotacije kapitala, investitori su često suočeni s dilemom treba li izaći iz određenih ulaganja koja su im u prošlosti donosila povrat i preusmjeriti sredstva negdje drugdje. Obično moraju razmišljati vrlo brzo, jer su tržišta u ovim vremenima izuzetno nestabilna i promjene su temeljne. Recesije obično traju od nekoliko mjeseci do više od godinu dana, ovisno o dubini gospodarskog pada i učinkovitosti mjera oporavka. U sektoru dionica to znači pad vrijednosti dionica, jer investitori često počinju prodavati svoje pozicije očekujući niže profite poduzeća i opću neizvjesnost. Ovaj prodajni pritisak može dovesti do oštrih korekcija na tržištima, što će rezultirati oštrim padom cijena.
DIONICE AMERIČKOG BURZOVNOG TRŽIŠTA
Primjeri takvih padova uključuju:
- Dot-com balon (2000-2002): Nakon što je tehnološki balon puknuo, tehnološke dionice su se srušile, s Nasdaq tehnološkim indeksom koji je pao za oko 78% u odnosu na svoj vrhunac.
- Velika recesija (2007-2009): Tijekom ove financijske krize američka su tržišta izgubila više od 50% svoje vrijednosti, uglavnom zbog kolapsa tržišta nekretnina i globalne financijske destabilizacije.
TRŽIŠTE ZLATA
S druge strane, ako pogledamo područje zlata, često vidimo suprotan trend u tim razdobljima. Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem, što znači da mu ulagači usmjeravaju svoj kapital kada se tržišta dionica suoče s neizvjesnošću ili kada rastu ekonomski rizici. U recesijama ili krizama vrijednost zlata obično raste jer ono postaje privlačno kao sredstvo čuvanja vrijednosti. Unatoč svemu, ni zlato ne može izbjeći kratkoročne probleme likvidnosti globalnih financijskih aktera, koji u potrazi za likvidnošću za pokriće gubitaka opetovano prodaju svoje posjede u zlatu. To znači da kada se kapital rotira, cijena zlata također može pasti, ali obično mnogo manje nego na burzama. Dakle, omjer između dionica i zlata ostaje u korist potonjeg. Vrlo je važno biti svjestan šire makro slike, koja ne plaši investitore povezanom volatilnošću zlata.
U razdobljima dva najnovija kretanja kapitala, tj. u 1970-ima i prvom desetljeću ovog tisućljeća, cijena zlata naglo je porasla:
Naftna kriza (1970-1980): Cijena zlata porasla je nekoliko puta u ovom desetljeću jer su rastuće cijene nafte i inflacija uzrokovali gospodarska previranja. Zlato se pokazalo kao zaštita od inflacije i neizvjesnosti.
Na počektu Dot-com balona (2000-2002) kretanje cijene zlata također je pokazivalo određena obilježja sigurne investicije, iako su kretanja bila manje izražena nego u drugim krizama. Neki od ključnih događaja i pokreta bili su:
- Stabilnost zlata: Dok su dionice tehnologije, posebno na Nasdaq tržištu, izgubile velik dio svoje vrijednosti (pad od oko 78%), cijena zlata ostala je relativno stabilna. Tada se kretala oko 250-300 dolara po unci.
- Rastuća privlačnost zlata: Nakon pada burzi investitori su počeli tražiti sigurnija ulaganja, što je postupno povećalo interes za zlato. Iako cijena zlata nije značajno porasla između 2000. i 2002. godine, ta je stabilnost postajala sve privlačnija.
- Prijelaz na sirovine nakon 2002: S početkom gospodarskog oporavka nakon Dot-com krize, uz sve veću zabrinutost oko inflacije i slabljenja dolara, cijena zlata počela je postojano rasti. Između 2002. i 2011. zlato je doživjelo jedno od svojih najvećih razdoblja rasta, kada mu je cijena porasla za više od 500%.
Iako zlato nije odmah ostvarilo velike dobitke u početnim fazama Dot-com balona, bilo je stabilno i postupno je dobivalo na vrijednosti kako su ulagači počeli preusmjeravati svoj kapital u robu kao dugoročno sigurno utočište.
vir: Envato
Što se događa u ovom trenutku?
Zlato je ove godine poraslo za 29%, bilježeći svoj najbolji godišnji prinos od 1979. Mnogi ga nazivaju “barbarskom relikvijom”, zlato je poraslo nevjerojatnih 53% u posljednje 2 godine, gotovo 2 puta više od prinosa S&P 500, koji je ojačao nešto ispod 30% tijekom ovog vremena.
Unatoč većem rastu zlata od dionica, u ovom trenutku još ne možemo govoriti o ponovnoj povijesnoj rotaciji kapitala, budući da zlato još nije prošlo značajniju granicu proboja njihovog omjera vrijednosti. Navedeno može potaknuti događaj koji bi/će utjecati na značajan pad dionica, koje bi trebale ući u silazni trend, obično na razdoblje od godinu ili dvije. O tome zasad nema riječi, ali stvari se vrlo brzo mogu promijeniti.
Što investitor može učiniti?
U mjeri u kojoj su investitori zabrinuti za buduće scenarije, trebali bi razmisliti o diverzifikaciji svoje imovine i uspostavi osobne strategije za buduće razdoblje. Oni koji su se tijekom prethodnih rotacija oslanjali isključivo na vlasnička ulaganja možda su pretrpjeli i kratkoročne i dugoročne gubitke.
- Tijekom naftne krize (1970.-1980.), S&P 500 je trebalo gotovo 8 godina da se vrati na vrhunce iz 1973. Oporavak nije započeo sve dok se inflacija i energetska kriza nisu stabilizirale u kasnim 1970-ima.
- Dot-com mjehurić (2000.-2002.): Nakon pada tehnoloških dionica 2000.-2002., Nasdaqu je trebalo oko 15 godina da dosegne razinu prije mjehura 2015. godine. Indeks S&P 500 se oporavio brže, za oko 7 godina (do 2007.), ali ga je tada pogodila financijska kriza, što je produžilo proces oporavka.
Upravo iz navedenih razloga potrebno je dobro poznavati posljedice rotacije kapitala za našu imovinu, ne samo kratkoročne, već osobito dugoročne. Padove na burzama uvijek je dobro iskoristiti sa stajališta jeftine kupnje, odgovarajuće diverzifikacije imovine i naših financijskih ciljeva, ali ne smijemo zanemariti da je vrijeme oporavka dionica nakon velikih padova, kada se kapital vrti u zlato i sirovine materijala, može trajati od nekoliko godina do više od desetljeća, ovisno o težini krize i brzini gospodarskog oporavka. Uz sav ovaj tehnološki napredak i entuzijazam prema AI tehnologiji čini se nemoguće je ohladiti, no prisjetimo se entuzijazma od prije 25 godina i Dot-com balona.
Zaključna misao
Iako prošlost nije uvijek pouzdan “predskazač” budućnosti, ponekad je dobar “vodič”. Prošli ciklusi rotacije kapitala uče nas da su razdoblja ekonomske neizvjesnosti i inflacije često povezana s kretanjem kapitala s tržišta dionica na robe. Bilo da se kapital seli u robu ili natrag u dionice, ključ dugoročnog financijskog uspjeha je uravnotežen portfelj. Današnji ulagači trebali bi ponovno procijeniti svoja ulaganja i razmotriti povećanje svoje izloženosti robama kako bi se zaštitili od budućih makroekonomskih promjena onoliko dugo koliko je to potrebno i razumno.
Zlato i srebro su kroz povijest igrali ulogu zaštite od takvih scenarija, održavajući svoju vrijednost i djelujući kao sigurno utočište kada “fiat” monetarne valute izgube svoju vrijednost. U vremenima ekonomske neizvjesnosti i nestabilnosti, ulagači često traže sigurno utočište u obliku fizičke imovine, uvjereni da će zadržati vrijednost na duži rok, bez obzira na inflaciju ili fluktuacije na financijskim tržištima. Razdoblje u kojem se danas nalazimo podsjeća nas da preispitamo gdje ulažemo svoj kapital.