Newsletter predstavlja pregled financijskih vijesti, stanje investicija i druge financijske zanimljivosti te pruža uvid u informacije koje su vam potrebne za upravljanje novcem u svim gospodarskim situacijama.

Guverner Banke Latvije i član Vijeća i Proširenog vijeća ECB-a Mārtiņš Kazāks na upit Bloomberg Adrije može li išta zaustaviti snižavanje ključnih kamatnih stopa najavljeno u lipnju, oprezno je odgovorio da još treba pričekati za podatke o inflaciji u svibnju, ali da je, s obzirom na trenutnu situaciju, “prilično vjerojatno da će prva rezanja kamata početi u lipnju. To bi, kaže, otklonilo fitilj za neke negativne scenarije.

Kakve će biti posljedice budućeg smanjenja kamata ECB-a za Europu? 4 posljedice:

1. Tečaj: Smanjenje kamatnih stopa od strane ECB-a moglo bi dovesti do slabljenja eura u odnosu na dolar, jer bi euro bio manje privlačan ulagačima zbog nižih prinosa. To bi moglo povećati vrijednost dolara u odnosu na euro.
2. Tržište kapitala: Razlika u kamatnim stopama između ECB-a i FED-a mogla bi potaknuti ulagače da prebace svoj kapital tamo gdje su kamatne stope više. To bi moglo utjecati na tržišta kapitala i uzrokovati promjene u cijenama obveznica, dionica i drugih financijskih instrumenata.
3. Gospodarski rast: Smanjenje kamatnih stopa ECB-a moglo bi potaknuti rast potrošnje i ulaganja u eurozoni, dok bi stabilne kamatne stope FED-a zadržale nepromijenjenu situaciju u SAD-u. Ova razlika u monetarnoj politici mogla bi dovesti do različitog gospodarskog rasta između eurozone i SAD-a.
4. Inflacija: Niže kamatne stope ECB-a mogle bi potaknuti inflaciju u eurozoni, dok bi stabilne kamatne stope Fed-a držale američku inflaciju pod kontrolom. Ova razlika u inflatornim pritiscima mogla bi utjecati na uvjete na globalnom tržištu i međunarodnu trgovinu.

Sveukupne cijene u SAD-u porasle su za više od 19,5% u manje od 4 godine. To je prosječno 5,5% godišnje, što je zauzvrat izbrisalo PETINU kupovne moći američkog dolara. Godišnju inflaciju ispod 3% nismo imali već 37 mjeseci zaredom. Inflacija se sada nadovezuje na inflaciju iz prošlih godina. Kako se američko gospodarstvo može okarakterizirati kao “jako” gospodarstvo?

Kako ćemo obuzdati inflaciju u nadolazećim godinama ako sirovine ne budu umjerene zbog nedostatka nove ponude i zaliha te veće potražnje?

Cijene sirovina skočile su na najvišu razinu u 13 mjeseci. Bloombergov robni indeks, koji prati 24 energetska, metalna i poljoprivredna proizvoda, ove je godine porastao za 9%. Od veljače je indeks porastao 11%, uglavnom zbog globalne potražnje i poremećaja u opskrbi. Ove godine cijena bakra skočila je za 31%, cijena nafte za 11%, zlata za 19%, a srebra za 34%. Cijene sirovina i dalje opterećuju Fedovu borbu protiv inflacije. Inflacija na strani ponude ostaje veliki problem.

Tržište srebra suočava se s četvrtom godinom deficita, pri čemu je ovogodišnji deficit drugi najveći u povijesti. To je navelo industrijske korisnike, koji se inače oslanjaju na rudare za opskrbu, da traže unce iscrpljivanjem glavnih svjetskih rezervi. Zalihe koje prati London Bullion Market Association (LBMA) pale su na svoju drugu najnižu razinu zabilježenu u travnju. U sljedeće dvije godine zalihe LBMA-e mogle bi se iscrpiti trenutnim tempom potražnje. Polako ćemo vidjeti smanjenje ponude jer se očekuje povećanje industrijske potražnje. Kako će onda investitor doći do željenog srebra i po kojoj cijeni?

Srebro je prošli tjedan službeno zaključilo na cijeni iznad 30 USD prvi put u više od desetljeća.

Prošli usponi 2006., 2011. i 2020. doveli su do točke cijene srebra u kojoj je ona probila 365-dnevni pomični prosjek za 75%. Trenutačno je na 20% prosjeka, tako da rekordna vrijednost od 50 USD po unci nije isključena.

Zlato je zabilježilo najvišu razinu svih vremena, ali što se događa kada kamatne stope počnu padati?

Povijesno gledano, zlato je doživjelo neke od svojih najboljih dobitaka u 24 mjeseca nakon posljednjeg Fedovog povećanja stopa. U razdoblju od 2018. do 2020. žuti metal je skočio za gotovo 50%, dok je između 2006. i 2008. skočio za 55%. U ovom ciklusu povećanja stopa Fed-a, čini se da je posljednje povećanje stopa bilo u srpnju 2023. Od tada je zlato skočilo nevjerojatnih 21% u 7 mjeseci. Povijest kaže da za zlato slijedi još veći rast cijena.

Newsletter “Financijski pregled i zanimljivost” ne predstavlja uslugu investicijskog savjetovanja. Njegov sadržaj ne predstavlja preporuke za kupnju niti ponude za kupnju, već je namijenjen informiranju javnosti o kretanjima na financijskom području. Za bila kakve savjete i informacije koje trebate u ovom pravcu molimo da se obratite svom financijskom konultantu.