Newsletter predstavlja pregled financijskih vijesti, stanje investicija i druge financijske zanimljivosti te pruža uvid u informacije koje su vam potrebne za upravljanje novcem u svim gospodarskim situacijama.

Globalni dug porastao je za 1,3 bilijuna dolara na novi rekord od 315 bilijuna dolara u prvom kvartalu 2024. Nadalje, nakon 3 uzastopna tromjesečja pada globalnog omjera duga i BDP-a, ponovno je počeo rasti u prvom tromjesečju 2024. Dug zemalja u razvoju premašio je 105 trilijuna dolara u prvom tromjesečju 2024., a najveći porast dolazi od Kina, Indija i Meksiko.

Godine 1971. dogodilo se napuštanje zlatnog standarda… Primjećujete li kako je to utjecalo na američki dug?

Očekuje se da će američke neto isplate kamata kao postotak državnih prihoda doseći 34% do 2054. To znači da bi se TREĆINA svih državnih prihoda trošila samo na servisiranje državnog duga. U posljednjih 8 godina postotak se već udvostručio na oko 15% i na najvišoj je razini u tri desetljeća. U međuvremenu, nominalne godišnje isplate kamata premašile su 1 trilijun dolara po prvi put. Ako Federalne rezerve ostave kamatne stope nepromijenjene, mogli bismo vidjeti 1,6 trilijuna dolara godišnjih kamata do kraja godine.

Što je samo na vidiku?

Novčana masa M2 (obuhvaća gotov novac u optjecaju, depozite po viđenju, štednju, male oročene depozite, račune gotovinskih depozita), koja je važna za likvidnost tržišta, ponovno raste. Što je samo na vidiku?

U SAD-u, raste broj zahtjeva za naknade za nezaposlene… Važan znak za Fed da prilagodi kamatne stope.

Pad njemačke moći

U prošlosti se njemački poslovni model temeljio na:

1. Jeftinoj energiji iz Rusije
2. Jeftini podizvođači u istočnoj Europi
3. Konstantno rastući izvoz u Kinu

Sva tri elementa sada su nestala.

Jedan od razloga zašto je njemačka industrijska proizvodnja u posljednjih nekoliko godina u padu je to što je Njemačka postala preskupa u usporedbi sa svojim europskim konkurentima.

Mirovine će biti, ali kolike će biti?

„Neosigurana“ mirovina u glavnim europskim zemljama predstavlja između 300% i 500% BDP-a. To znači da su obećane mirovine koje će se isplaćivati ​​u budućnosti između 3-5 puta veće od trenutnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) tih zemalja. Nedostaci toga uključuju financijski pritisak na državni proračun, moguća smanjenja ostalih javnih usluga i moguća povećanja poreza ili zaduživanja za pokrivanje tih obveza.

Kad zelena boja ne znači ništa dobro… U nekim europskim zemljama najviša stopa oporezovanog dohotka je preko 50%. Među njima je i Hrvatska.

Izvor: Trading Economics

Administracija američkog predsjednika Bidena planira podići carine na uvoz kineskih električnih vozila s 25 posto na 100 posto dok pojačava napore uoči američkih izbora za zaštitu američke industrije.

Na što se kladiti? Srebru ili američkom tehnološkom tržištu

Pad balona “Dot.com” 2000. godine uzrokovao je gubitak Nasdaqa od 95% svoje vrijednosti u odnosu na srebro. Hoće li se povijest ponoviti?

Globalni procvat solarne energije uzrokuje porast potražnje za srebrom.

Potražnja za srebrom premašila je ponudu u prosjeku za 190 tona u posljednje četiri godine. Ukupni manjak u posljednje 4 godine zbog ponude i potražnje iznosi 760 tona.

Na što se kladiti? Zlato ili američko industrijsko tržište

Omjer Dow Jones Industrial Average i zlata. Probijanje omjera prema dolje predviđa da bi zlato moglo nadmašiti industrijsko tržište dionica u nadolazećim godinama.

Zlato = švicarski franak vs. američki dolar

Švicarski franak pokazao se jačim od američkog dolara posljednjih godina. Postoji korelacija između cijene zlata i omjera CHF/USD. Ako švicarski franak nastavi rasti u odnosu na dolar, ovo bi kretanje moglo biti usklađeno s kretanjem cijene zlata.

Važnost bakra

Shvaćamo li da ćemo do 2050. godine, čak i ako ne računamo potrošnju bakra u električnim vozilima, imati 2x veću potražnju od njegove ponude. Uglavnom na račun globalne električne mreže. Tijekom tog razdoblja ne bi trebalo biti niti jedne godine viška ponude nad potražnjom.

Bakar, koji je ključna sirovina u mnogim industrijama, već je na najvišim vrijednostima u povijesti. To može imati izniman utjecaj na ponovni inflacijski ciklus i još skuplje proizvode i usluge.

Newsletter “Financijski pregled i zanimljivost” ne predstavlja uslugu investicijskog savjetovanja. Njegov sadržaj ne predstavlja preporuke za kupnju niti ponude za kupnju, već je namijenjen informiranju javnosti o kretanjima na financijskom području. Za bila kakve savjete i informacije koje trebate u ovom pravcu molimo da se obratite svom financijskom konultantu.