Slika je ilustrativnog karaktera i izrađena je uz pomoć umjetne inteligencije.

Među deset najvećih kupaca zlata od početka 2022. do drugog tromjesečja 2026. nema nijedne zemlje skupine G7. Istodobno, udio zlata u rezervama središnjih banaka izvan SAD-a ponovno raste nakon nekoliko desetljeća pada, dok je tržišna vrijednost službenih zlatnih rezervi, prema prikazanim podacima, već premašila vrijednost stranih ulaganja u američke državne obveznice.

Podaci ukazuju na primjetan pomak u strukturi rezervi središnjih banaka. Najviše zlata u razdoblju od prvog tromjesečja 2022. do drugog tromjesečja 2026. kupile su Poljska i Kina, dok među najvećim kupcima prevladavaju zemlje izvan tradicionalnog zapadnog financijskog središta.
Istodobno raste i udio zlata u rezervama središnjih banaka izvan SAD-a – s oko 10 % u 2015. na približno četvrtinu danas.

Poljska i Kina na vrhu među najvećim kupcima

Prema podacima World Gold Councila, među deset najvećih kupaca zlata od početka 2022. do drugog tromjesečja 2026. na prvom je mjestu Poljska s 404 tone, a odmah iza nje Kina s 398 tona.

Slijede Indija sa 120 tona, Turska sa 100 tona i Uzbekistan s 94 tone. Među deset najvećih kupaca nalaze se i Irak, azerbajdžanski državni naftni fond SOFAZ, Češka, Katar i Singapur. Nijedna od tih zemalja nije članica skupine G7.

Podaci ukazuju na širi trend povećavanja udjela zlata u rezervama zemalja izvan tradicionalnog zapadnog financijskog središta. Među razlozima su diverzifikacija rezervi, smanjivanje ovisnosti o američkom dolaru te zaštita od geopolitičkih i monetarnih rizika.

Više o kupnjama središnjih banaka dostupno je u izvješću World Gold Councila Gold Demand Trends Q2 2026 – Central Banks.

Udio zlata u rezervama više se nego udvostručio od 2015.

Ne mijenja se samo količina zlata koju kupuju pojedine središnje banke, već i njegov udio u njihovim rezervama.

Prema podacima World Gold Councila i IMF-a, zlato je oko 2015. činilo približno 10 % rezervi središnjih banaka izvan SAD-a, dok danas njegov udio doseže približno četvrtinu.

Riječ je o preokretu nakon nekoliko desetljeća smanjivanja udjela zlata, uz izraženiji rast posljednjih godina. Središnje banke ponovno povećavaju važnost zlata kao sredstva za diverzifikaciju, smanjivanje valutnog rizika te zaštitu od geopolitičkih i monetarnih neizvjesnosti.

Zlatne rezerve prema tržišnoj vrijednosti ispred američkih državnih obveznica

Razmjere ovog pomaka pokazuje još jedna usporedba.

Prema prikazanim podacima IMF-a i američkog Ministarstva financija, tržišna vrijednost službenih zlatnih rezervi središnjih banaka porasla je na približno 4,7 bilijuna dolara, dok njihova strana ulaganja u američke državne obveznice iznose oko 3,7 bilijuna dolara.

Zlato je tako prema tržišnoj vrijednosti u ovoj usporedbi prestiglo američke državne obveznice kao jednu od ključnih rezervnih imovina središnjih banaka.

Interes za zlato raste i među kineskim ulagačima

Pomaci nisu ograničeni samo na središnje banke. Kineski zlatni ETF-ovi u kolovozu su također povećali svoja ulaganja za 11 tona, čime su ukupna ulaganja dosegnula 293 tone – treću najvišu razinu dosad.

Od početka godine kineski ETF-ovi kupili su približno 45 tona zlata, a potražnja se nastavila i početkom rujna.

World Gold Council detaljnije prati kretanja na kineskom tržištu u analizi China gold market update: Official buying accelerated in August.

Podaci tako pokazuju da se uloga zlata mijenja na više razina – od strukture državnih rezervi do potražnje ulagača na jednom od najvećih svjetskih tržišta zlata.

Izvori: World Gold Council; International Monetary Fund (IMF); U.S. Treasury; Financial Times; Incrementum AG; Rand Group Research.

Za one koji žele uključiti zlato u svoju štednju, Metalni račun Valores omogućuje jednostavan način kupnje zlata i postupnog povećavanja količine zlata tijekom vremena.