Slika je ilustrativnog karaktera i izrađena je uz pomoć umjetne inteligencije.

Broj velikih novih nalazišta zlata otkrivenih posljednjih desetljeća snažno je pao. Godine 1995. otkriveno ih je 28, a 2022. samo jedno. Budući da od otkrića nalazišta do početka proizvodnje često prođe više godina, manje novih otkrića znači i manji potencijal buduće ponude zlata.

Velik dio pozornosti na tržištu zlata usmjeren je na potražnju – od kupnje središnjih banaka do odluka ulagača. No jednako je važna i druga strana tržišta: odakle će dolaziti buduća ponuda zlata?

Podaci pokazuju da su velika nova nalazišta zlata posljednjih desetljeća postala znatno rjeđa. Istodobno, potražnja središnjih banaka i ulagača ostaje visoka.

Od 28 velikih otkrića do samo jednog

Godine 1995. otkriveno je 28 velikih nalazišta zlata, dok je 2022. otkriveno samo jedno. Riječ je o izrazitom dugoročnom padu broja velikih novih otkrića.

Taj trend prati i S&P Global Market Intelligence, koji u svojim analizama navodi da velika nova otkrića zlata i dalje ostaju rijetka.

Pritom nije važan samo broj novih nalazišta. Od otkrića do početka proizvodnje zlata često prođe više godina, pa manje novih otkrića znači i manji potencijal buduće ponude.

S druge strane, potražnja ostaje visoka

Sliku ponude nadopunjuje potražnja za zlatom. Jedan od važnijih izvora te potražnje i dalje su središnje banke.

Prema procjeni Goldman Sachsa, središnje banke u srpnju su kupile približno 44 tone zlata, što je oko 158 % više od prosjeka prije 2022. godine, kada je iznosio približno 17 tona mjesečno.

Tromjesečni prosjek procijenjenih kupnji porastao je na približno 91 tonu, dok su službeno prijavljene kupnje u srpnju iznosile oko 23 tone. Razlika upućuje na to da bi stvarna potražnja središnjih banaka mogla biti znatno veća nego što pokazuju trenutačno dostupni službeni podaci.

Koliko zlata ima Slovenija?

Zanimljiv pogled na ulogu zlata pružaju i slovenske međunarodne monetarne rezerve.

Krajem srpnja 2026. Banka Slovenije držala je 4,22 tone fizičkog zlata, što odgovara približno 350 standardnih zlatnih poluga Good Delivery. Njihova vrijednost procijenjena je na oko 480 milijuna eura.

Zlato se ne čuva u Sloveniji, već kod specijaliziranih financijskih institucija u inozemstvu. Banka Slovenije iz sigurnosnih razloga ne objavljuje točne lokacije. Količina zlata do kraja srpnja 2026. nije se mijenjala, dok je Banka Slovenije dio svojih zlatnih rezervi prodala tijekom 2025. godine.

Što nam može pokazati cijena jednog Big Maca?

Ulogu zlata u dugoročnom očuvanju kupovne moći možemo ilustrirati i mnogo svakodnevnijim primjerom.

Godine 2000. vrijednost jedne unce zlata odgovarala je cijeni približno 125 Big Macova, dok danas odgovara cijeni njih oko 700. U ovoj usporedbi zlato tijekom promatranog razdoblja nije samo očuvalo svoju kupovnu moć, već ju je u odnosu na cijenu odabranog potrošačkog proizvoda i povećalo.

Naravno, riječ je o ilustraciji na temelju jednog proizvoda, a ne o sveobuhvatnom pokazatelju kupovne moći. Ipak, ovaj primjer na vrlo jednostavan način pokazuje razliku između kretanja cijene zlata i cijene svakodnevnog potrošačkog proizvoda tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Velika nova nalazišta zlata danas su znatno rjeđa nego prije nekoliko desetljeća, razvoj nove proizvodnje zahtijeva vrijeme, a potražnja središnjih banaka i ulagača ostaje visoka. U takvom okruženju zlato ostaje imovina čiju je ulogu smisleno promatrati i iz perspektive dugoročnog očuvanja kupovne moći.

Izvori: S&P Global Market Intelligence; Financial Times; Goldman Sachs; Banka Slovenije; Žurnal24; The Economist – Big Mac Index; LBMA.

Za one koji žele uključiti zlato u svoju štednju, Metalni račun Valores omogućuje jednostavan način kupnje zlata i postupnog povećavanja količine zlata tijekom vremena.