Newsletter predstavlja pregled financijskih vijesti, stanje investicija i druge financijske zanimljivosti te pruža uvid u informacije koje su vam potrebne za upravljanje novcem u svim gospodarskim situacijama.

Aktualni pregled financijskih tržišta pokazuje da se nakon panike na financijskim tržištima zbog japanske gospodarske situacije ona barem privremeno smiruju. Ali koliko dugo?

Analitičari s raznih strana tvrde da je zabrinutost zbog američke recesije neopravdana, no banka JPMorgan povećava vjerojatnost da će Sjedinjene Države pasti u recesiju do kraja godine s 25 na 35 posto. Geopolitičke tenzije u svijetu nastavljaju eskalirati, kako u Ukrajini tako i na Bliskom istoku. Carinski rat, posebice između SAD-a i Kine, poprima nove dimenzije, što dodatno komplicira ionako složenu međunarodnu situaciju.

Euforija oko umjetne inteligencije očito također jenjava, budući da su mnoge vodeće tvrtke uložile ogromne svote novca kako bi slijedile AI trend. No rezultati ovih velikih ulaganja pokazat će se tek u budućnosti.

Kineska glad za sirovinama ne jenjava

Časopis Economist nedavno je objavio članak o Kini i njezinoj rastućoj potrebi za sirovinama zbog rasta stanovništva i industrijskog razvoja. Unatoč gospodarskim problemima, zemlja nastavlja uvoziti velike količine sirovina, što ukazuje na zabrinutost zbog novih geopolitičkih prijetnji. Kina je ovisna o stranim resursima, posebno u pogledu hrane, energije i sirovina.

Dolaze li digitalne valute središnje banke ili ne?

Zanimljivo je i na području valuta i nadolazećih digitalnih valuta središnjih banaka, gdje dvije najveće središnje banke na svijetu potpuno drugačije gledaju na uvođenje digitalnih valuta.

S jedne strane, Jerome Powell iz Feda objašnjava da središnja banka SAD-a nema ovlasti izdavati digitalnu valutu središnje banke. U ovom trenutku nisu zainteresirani za izdavanje vlastite valute.

Potpuno drugačije razmišlja i radi Europska središnja banka koja priprema teren za izdavanje digitalnog eura. U suradnji s nacionalnim središnjim bankama eurozone proučava se mogućnost izdavanja digitalnog eura, koji bi bio elektronički ekvivalent gotovine.

Što je s vrijednošću postojećih valuta?

Od 2000. dolar je izgubio 45% svoje kupovne moći. To znači da bi 100 USD iz 2000. imalo istu kupovnu moć kao oko 182,45 USD danas, što je povećanje od 82,45 USD tijekom 24 godine.

Isto je i s eurom. Od 1999. godine euro je izgubio 42% svoje kupovne moći. To znači da bi 100 eura iz 1999. godine imalo istu kupovnu moć danas kao oko 171,96 eura, što je povećanje od 71,96 eura tijekom 25 godina.

Vir: Pexels

Zlato pobjeđuje u odnosu na euro

Usporedimo li zlato s eurom, vrlo brzo se uočava još veći pad kupovne moći naše valute.

Euro je izgubio 89% svoje vrijednosti u odnosu na zlato od kada je na monetarnom tržištu:

• 1999. godine dobili smo 124 mg zlata za 1 euro,
• 2024. godine za 1 euro dobivamo samo 12,7 mg zlata.

Vir: Pexels

Cijena zlata pokazatelj je neizvjesnih okolnosti

Zlato je vrlo dobar prediktor ekonomske nestabilnosti i financijskih kriza. Mnogi analitičari koristili su se cijenama zlata za predviđanje gospodarskih problema, jer vrijednost zlata često raste kada postoji neizvjesnost na ostalim tržištima.

Ako opet spomenemo Japan. Mnogi stručnjaci upozoravali su na pojačan rast cijena zlata u odnosu na druge valute. Kada su problemi Japana isplivali na površinu, dobili smo odgovor na pitanje, jer kretanje cijena zlata može ukazivati ​​na šire ekonomske trendove i potencijalne krize. Od početka 2024. godine cijena zlata najjače je porasla u japanskom jenu.

Zlato je ključna komponenta portfelja za vrijeme u kojem živimo.

Newsletter “Financijski pregled i zanimljivost” ne predstavlja uslugu investicijskog savjetovanja. Njegov sadržaj ne predstavlja preporuke za kupnju niti ponude za kupnju, već je namijenjen informiranju javnosti o kretanjima na financijskom području. Za bila kakve savjete i informacije koje trebate u ovom pravcu molimo da se obratite svom financijskom konultantu.