Kriza likvidnosti koja je zahvatila neke banke u SAD-u i Europi (američki Fed pomogao je s rekordnih 153 milijarde dolara) nastavlja plašiti ulagače i zauzvrat potiče rast cijena zlata i Bitcoina, koji je dobio 32 posto na tjednoj bazi.

Srž problema proizlazila je iz činjenice da su banke imale goleme priljeve depozita koje nisu posuđivale, već su ih ulagale u inače sigurne, ali niske prinose američkih državnih obveznica. Kada im je cijena počela naglo padati (a traženi povrat rasti), bilo je sve više nerealiziranih gubitaka, ali i realiziranih. Banke kojima je potrebna likvidnost prisiljene su te obveznice prodavati s gubitkom. S druge strane, tehnološke tvrtke u 2022. godini bile su suočene s nedostatkom izvora financiranja pa su za svoje poslovanje počele koristiti gotovinu položenu u bankama.

Primjeri:

1) “Inflacija se smanjuje”. Vlade govore da cijene padaju, ali to se ne događa. Samo cijene rastu sporije nego prošle godine. Za sada nastavljaju rasti i vjerojatno ćemo nastaviti gubiti kupovnu moć.

2) “Bankovni depoziti su sigurni”. Nedavno su u SAD-u propale najmanje 3 američke banke s ukupnom imovinom od preko 350 milijardi USD. U konačnici, pomoć će i dalje stizati jer si SAD ne može priuštiti bankarsku paniku. Međutim, to potiče nesmotrenost i moralni hazard.

3) “Fed će brzo smanjiti ukupnu bilancu”. Guverneri Fed-a su se svim silama trudili uvjeriti nas da je inflacija privremena, da će se riješiti viška likvidnosti u sustavu i da je to kompatibilno s rastućim kamatama. Ništa od ovoga se nije dogodilo. Tijekom prošlog tjedna, američke banke koje su u nedostatku novca posudile su 300 milijardi američkih dolara od Feda (više nego tijekom Velike financijske krize 2008.). Kao rezultat toga, bilanca Fed-a ponovno je značajno porasla, a njezin kredibilitet i dalje pada.

Ako bankarska kriza prisili Fed da nastavi s ubrizgavanjem likvidnosti, inflacija će se dodatno ukorijeniti, a vlasti će opasno žonglirati vatrom. Povrh svega, Fed će uskoro morati nastaviti monetizirati američki dug.