Srebro je plemeniti metal koji uvijek iznova igra ključnu ulogu na važnim prekretnicama koje doživljavaju generacije kroz povijest. Može se nazvati elementom promjene i vjesnikom “nove” budućnosti. Razlozi za to leže u činjenici da je srebro značajno promijenilo živote mnogih prošlih generacija i civilizacija na bolje i pospješilo društveni napredak. Zapravo, ovaj element i nama u ovom trenutku donosi mnoge prednosti, ali mnogi od nas nisu previše svjesni te činjenice, barem ne još. Vjerujem da su pred nama velike ekonomske i društvene promjene, čiji će dio biti i srebro.

Uloga srebra u povijesti

Srebro je nekim svojim primarnim svojstvima imalo značajan utjecaj na preobrazbu i razvoj društva prije nekoliko tisućljeća. Rane civilizacije nastavile su prepoznavati “vrijednost” srebra kroz funkciju novca, nakita, dodataka itd. Ali ključne promjene počele su se događati kada su civilizacije počele prepoznavati mnoga druga svojstva koja je samo srebro moglo nadvladati. Grci i Rimljani koristili su srebro za sprječavanje tjelesnih infekcija, u srednjem vijeku i u vrijeme otkrića Novog svijeta srebro se koristilo za dezinfekciju bačvi s vodom i vinom. Otkrićem Novog svijeta razvijeni svijet otkrio je mnoga nova nalazišta minerala, koja su se razvojem industrijalizacije isplativo iskorištavala za razvoj industrije i gospodarstva. Spoznaja da srebro ima toliko korisnih svojstava danas je posebno vidljiva u medicini, fotografiji, tehnološkom sektoru i na mnogim drugim mjestima. Srebro omogućuje kvalitetu mobilnog načina života jer gotovo svako računalo, mobitel, automobil i uređaj sadrže srebro. Njegova visoka električna vodljivost čini ga savršenim za premazivanje kontakata na tiskanim pločama. Neki ga čak nazivaju “kičmom industrije”. Jeste li znali da se srebro već krije u mnogim dijelovima osobnih automobila?

Slika 1: Uporaba srebra u automobilskoj industriji

Po mnogima, upravo sada smo pred još jednom velikom promjenom koju nazivamo „ENERGETSKA TRANZICIJA“. To bi trebao biti prijelaz s energetskog sustava koji se uglavnom temelji na fosilnim gorivima na sustav koji se temelji na obnovljivim izvorima energije. Prelazak na čišće izvore energije bit će iznimno važan za budućnost, ali s druge strane, iznimno težak, turbulentan i iznimno zahtjevan. Izgledi za ulaganja u zelenu energiju dodatno su ojačani prošlom pandemijom i sukobom Rusije i Ukrajine, koji samo potiče odlučniji pomak prema energetskoj sigurnosti i obnovljivim izvorima energije.

Uloga srebra u energetskoj tranziciji

Možemo očekivati ​​da će srebro igrati ključnu ulogu u budućnosti u sljedećim područjima:

automobilski sektor i električna vozila,

industrija solarne energije,

telekomunikacijske 5G širokopojasne mreže.

Srebro je ključna komponenta električnih vozila (EV), koja doživljavaju snažan rast potražnje u cijelom svijetu. Očekuje se da će prodaja električnih vozila činiti više od 30% ukupne prodaje lakih vozila do 2030. godine, uglavnom iz Kine, Europe i SAD-a. Električna vozila će zahtijevati novi set proizvodnih materijala u usporedbi s tradicionalnim vozilima s unutarnjim izgaranjem (ICE). Visoka vodljivost i duktilnost srebra čine električna vozila učinkovitijima stvaranjem laganih, ali jakih električnih veza između baterija i ostalih automobilskih komponenti. Električna vozila na baterije troše oko 25-50 grama srebra po vozilu. Predviđanja industrije predviđaju da će potražnja za srebrom za električna vozila vjerojatno na kraju premašiti količinu srebra koja se koristi u fotonaponskim uređajima.

Slika 2: Povećanje udjela prodaje električnih vozila u svijetu

Fotonapon predstavlja sljedeću najvažniju sferu za srebro koja dotiče prijelaz na zelenu energiju. Solarni paneli postaju sve veći izvor potražnje za srebrom, budući da se za panele koristi srebrna pasta koja sadrži oko 90% srebrne prašine. Solarna ploča od 2 m2 sadrži cca. 20 grama srebra. Povećanom upotrebom solarnih kolektora trebala bi se značajno povećati i upotreba srebra u tu svrhu, iako se količina srebra potrebna u solarnim ćelijama s novim tehnologijama neznatno smanjuje. Fotonaponska potražnja kao kategorija porasla je za 13% u 2021., pridonoseći novoj rekordno visokoj globalnoj potražnji za srebrom, unatoč problemima u opskrbnom lancu i ograničenjima koja muče globalnu proizvodnju. Industrijska potražnja općenito predstavlja oko polovicu godišnje potražnje za srebrom, a potražnja za fotonaponskim uređajima oko petinu ukupne industrijske otrošnje, ali udio raste.

Slika 3: Potražnja za srebrom u različitim područjima

Srebro i investitori

Na temelju navedenih činjenica vidimo da svijet i industrija žude za jedinstvenim i korisnim svojstvima srebra, zbog čega je ono oduvijek bilo zanimljivo ulaganje za investitore. Ulagači su kroz povijest koristili srebro poput zlata, kao zalihu vrijednosti i sigurno utočište u vremenima nesigurnosti. No, u fazi tako velike potražnje, koja godinama eskalira, srebro nudi puno više, uključujući i priliku za ulaganje. U ovom trenutku, pored mnogih malih ulagača koji ulažu u fizičko, investicijsko srebro, globalni kupci rudnika i kovnica i ETF-ovi spremni su ući. Upravo fondovi mogu u vrlo kratkom roku unijeti veliki globalni kapital u ovaj segment ulaganja, što može značajno utjecati na povećanje cijene srebra. Zbog toga je jako važno da se mali ulagači pravovremeno uključe u ulaganja u srebro, jer se kod naglih promjena cijene srebra lako mogu propustiti dobri ulazni uvjeti. Prošla razdoblja nudila su ulagačima dobre ulazne točke, no sada je vrijeme kada bi njihovo strpljenje konačno moglo biti nagrađeno.

Ponuda i potražnja srebra

Ponuda i potražnja, koje tako karakteristično oblikuju strukturu gospodarstava i cijene na svjetskim burzama, donose dobru perspektivu postojećim investitorima. Na slici ispod prikazan je veliki manjak ponude srebra u odnosu na potražnju, koja je krajem 2022. iznosila 194 milijuna. unca srebra. Upravo povijesna tržišna neravnoteža, posljednji put viđena 90-ih godina, može presudno pridonijeti velikom kretanju cijena, unatoč činjenici da se cijena posljednjih godina formira “papirnatim” oblicima ulaganja, što velikim bankama omogućuje utjecaj na održavanje nižih razina cijena. Ali koliko još?

Slika 4: Manjak i višak srebra 2012-2022

Razlozi povećane potražnje za srebrom su neosporni, ali mnogi sudionici na financijskim tržištima i investitori zanemaruju činjenicu koja opisuje glavnu karakteristiku sirovine. Naime, sirovine postaju dostupne za potrebe industrije i investitora tek nakon procesa rudarenja i zahtijevaju visok unos energije. Ovo posljednje predstavlja glavni ulazni trošak za proces rudarenja. Uz rastuće cijene energije i inflaciju kojoj danas svjedočimo, troškovi na strani rada dodatno rastu, a oni se prenose opskrbnim lancem sve do krajnjeg kupca. Iluzorno bi bilo očekivati ​​da se takvi troškovi neće uskoro konačno jasnije odraziti na cijene sirovina ili od srebra.

Zanimljivo je vidjeti porast ukupnih troškova proizvodnje zlata od početka 2020. do danas. Ulazni troškovi zlata, uključujući rad, gorivo, električnu energiju i potrošni materijal, počeli su rasti 2020. godine zbog pandemije i povezanih poremećaja u opskrbnom lancu. Još važniji pokretač inflacije troškova bila je povećana cijena energije, zbog ruske invazije na Ukrajinu. To je podiglo cijene nafte i plina, što je izravno povećalo troškove dizela i električne energije za rudare. S obzirom na sve veću bipolarnost svijeta i očekivane „nove“ inflacijske cikluse, možemo li u budućnosti očekivati ​​niže troškove proizvodnje? Svakako ne sve dok postoje tako uvjerljivi razlozi za postojanje inflacije.

Slika 5: Ukupni prosječni trošak proizvodnje unce zlata

Izgledi za iskapanje srebra

Nalazišta srebra nalaze se diljem svijeta, a najveći proizvođači srebra su Meksiko, Peru, Kina, Australija i Čile. Manje od 30% srebra proizvedenog godišnje dolazi iz primarnih rudnika srebra, velika većina je nusprodukt rudarenja zlata, bakra, olova i cinka. Opskrba rudnicima srebra opada od 2016. godine, jer s niskim cijenama srebra proteklih godina rudarskim i istraživačkim tvrtkama nedostaju sredstva za razvoj rudnika. To je samo produžilo vremenske okvire od otkrića do proizvodnje. Ostali razlozi zbog kojih je srebro manje dostupno su geopolitičke prirode. Deglobalizacija, koja ubrzava nadmetanje svjetskih velesila i mega-korporacija za sirovine kako bi se osigurala kontinuirana nesmetana proizvodnja, trenutno je vrlo evidentna. Probleme dodatno pogoršavaju politički nemiri koji se odvijaju u nekim ključnim zemljama, gdje posljedično dolazi do pada proizvodnje. Rudarska industrija Perua započela je 2023. s blokadama koje još uvijek traju u raznim rudnicima, a druge se tvrtke suočavaju s većim rizikom da društveni sukobi utječu na njihovo poslovanje. Južnoamerička država Peru jedna je od najvažnijih zemalja u proizvodnji minerala, jer je drugi najveći proizvođač bakra i treći najveći proizvođač srebra u svijetu. Godišnje proizvede cca. 3000 tona srebra odn više od 12% ukupne svjetske proizvodnje. Kao što možemo vidjeti na grafikonu ispod, proizvodnja srebra u Peruu je u padu od 2017. godine, a 2023. bi mogla biti jedna od najgorih u posljednjih nekoliko godina za ovu zemlju.

Slika 6: Godišnja proizvodnja srebra u Peruu 1990-2021

Prijelaz na obnovljive izvore energije

Prelazak na obnovljive izvore energije mogao bi dodatno pogoršati situaciju u kojoj su se rudarske tvrtke našle. Većina mehanizacije za vađenje sirovina još uvijek radi na fosilna goriva, a čini se da ćemo na račun željenog čišćeg okoliša i “energetske tranzicije” morati žrtvovati količinu najvažnijih sirovina koje su svijetu prijeko potrebne. u ovom trenutku. Pritom se postavlja pitanje kako će biti moguće doći do srebra u dovoljnoj količini, s obzirom da ono predstavlja jednu od najvažnijih sirovina za prelazak na „zelenu energiju“. Niti jedno rješenje za rješavanje energetskog pitanja neće biti idealno, jer će biti povezano s povećanjem troškova i cijena u budućnosti, koje će kupnjom plaćati kupci proizvoda i dobara na kraju opskrbnog lanca. Upravo iz tog principa ima smisla imati “protutežu” i posjedovati dio sirovine i plemenitog metala.

U onoj mjeri u kojoj investitori mogu prepoznati važnost trenutka u kojem se nalazimo, i mi ćemo prepoznati važnost sirovina poput srebra i za njih izdvojiti mjesto u našem investicijskom portfelju. Zapravo, čini se da je “neizlaganje” plemenitim metalima u ovom trenutku “nepametna” stvar jer iza toga postoji temeljni razlog. Svi su nam pred očima.

Štednja u srebru također je moguća uz naš Valores metalni račun, gdje možete štedjeti za svoje financijske ciljeve s mjesečnim uplatama već od 50 €. Nedavno smo na tržište predstavili Gold paket koji vam omogućuje još povoljniju kupnju. Za više informacija o Zlatnom paketu kontaktirajte nas na info@valores.si